Teritorij Poljica, nekadašnja Poljička Republika, prostire se u obliku nepravilnog trokuta čiju osnovicu čine obala od ušća Žrnovnice do ušća Cetine, dalje uz Cetinu do njezine velike okuke kod Zadvarja, pa opet uz Cetinu nadomak Trilju, pa odatle krivudavom cestom preko planine Mosor do ušća Žrnovnice.
Poljica su bila administrativno područje pod samoupravom puka Poljičke Republike, koji je svoju samostalnost baštinio od 13. stoljeća do okupacije Napoleonove vojske početkom 19. stoljeća. Naziv potječe od brojnih polja koja su se smjestila oko planine Mosor. Sastoje od Donjih, Srednjih i Gornjih Poljica, a drevna Poljička knežija je bila podijeljena na 12 katuna, koji su nosili imena dvanaest većih poljičkih sela. Svaki katun je u rano jutro na dan svetog Jure (23. travnja) birao svog katunara, a oni su, nakon vjerske svečanosti na Gracu (u Gatima), silazili zajedno s narodom u Podgradac i birali velikog kneza za jednu godinu. Tradicionalne poljičke katune čine:
- Gornja Poljica: Dolac Donji i Gornje Polje
- Srednja Poljica: Kostanje, Zvečanje, Čišla, Gata, Dubrava, Sitno i Srinjine
- Donja Poljica: Duće, Jesenice i Podstrana
Gornja Poljica čine današnja mjesta: Donji Dolac, Putišići, Srijane, Gornji Dolac i Trnbusi. Srednja Poljica uključuju današnja mjesta: Donje i Gornje Sitno, Srinjine, Tugare, Dubrava, Naklice, Gata, Zakučac, Čišla, Ostrvica, Zvečanje, Smolonje, Kostanje, Seoca i Podgrađe. Primorska, odnosno Donja Poljica čine mjesta: Podstrana, Jesenice, Dugi Rat i Duće.
